‘U Hrvatskoj budućnost radija nije upitna.
Prema istraživanjima, više od 85 posto Europljana sluša radio, dva i pol sata dnevno‘
Glavni direktor Hrvatskog radijskog foruma na izvanrednoj Glavnoj skupštini u Londonu jednoglasno je izabran za potpredsjednika Udruženja europskih radija
Prema najnovijim istraživanjima, više od 85 posto Europljana tijekom tjedna sluša radio i svaki dan uz njega provede oko dva i pol sata. Ove podatke iznio
nam je Luka Đurić, glavni direktor Hrvatskog radijskog foruma, koji je krajem prošle godine na izvanrednoj Glavnoj skupštini, održanoj u Londonu, jednoglasno
izabran za potpredsjednika Udruženja europskih radija. Association of European Radios ili skraćeno AER jedino je udruženje komercijalnih radija u Europi,
koje okuplja više od 5000 radijskih postaja, što najbolje govori o važnosti Đurićeva imenovanja.
– Napokon smo dobili ulogu koja nam i pripada. S obzirom na razvijenost komercijalnog radija kod nas, Hrvatska to i zaslužuje. Već dugo smo i po kvaliteti
programa i po njegovoj raznolikosti u europskom i svjetskom vrhu. Europa iznimno cijeni našu kvalitetu i doprinos radijskoj industriji. Međutim, ovo je
prvi put da je na formalan način kroz ulogu u europskoj instituciji to i potvrđeno. Meni je osobno, naravno, vrlo drago što je to bilo jednoglasno jer
su u AER-u zastupljena puno veća tržišta od našeg, no mi potvrđujemo kako kvaliteta vodi glavnu riječ te vjerujem kako je upravo zbog toga imenovanje i
bilo jednoglasno – ističe Đurić s kojim smo razgovarali uoči Svjetskog dana radija koji se od 2012. odlukom UNESCO-a obilježava 13. veljače.
Pluralizam postaja
Radijska industrija kod nas je jaka i o tome djelomično svjedoči broj radiopostaja. Zajedno s Hrvatskim radijem, ta se brojka kreće između 148 i 153 programa,
a u jednom trenutku bilo ih je čak 164. Njemačka s oko 83 milijuna stanovnika ima 162 radijske postaje.
– U pluralizmu radijskih postaja otišli smo čak i korak iznad pa imamo puno više postaja od mnogo razvijenijih i većih europskih država. S jedne strane
to zaista nije loše jer pokazuje našu raznolikost unutar države i pruža cijelo bogatstvo glazbenog i govornog programa. S druge strane, naravno da to čini
tržišnu utakmicu puno zahtjevnijom. Zato se Europska udruga komercijalnih radija i ja osobno zalažemo da se komercijalne radiopostaje stave u pravom smislu
na tržište i da slušatelji, krajnji konzumenti, izaberu koje su im postaje najbolje te da se one tako isprofiliraju – objašnjava Đurić.
Velik udio sufinanciraju lokalne zajednice, pa trenutačni broj komercijalnih radiopostaja ne ocrtava, objašnjava Đurić, stvarno stanje oglašivačkog potencijala.
– Takvi modeli su prisutni i u ostalim europskim državama, nismo jedini.
Koji bi onda bio realan broj radiopostaja u Hrvatskoj?
– Nije na meni da procjenjujem, ali ako stavimo to u međunarodni kontekst i uzmemo u obzir broj stanovnika i oglašivački potencijal koji odlazi na radijsku
industriju, došli bismo do brojke od 50 do 60 postaja, iako osobno smatram kako nije loše da ih je više – uzvraća Đurić.
Novi sadržaji
Ipak, budućnost radija u Hrvatskoj, kaže, nije upitna. Radio kao tradicionalni medij dobro prati potrebe slušatelja, stalno se preispituje kroz istraživanja,
a slušatelji su sukreatori programa. Sve su to, vjeruje, ključni momenti koji će radiju donijeti svijetlu budućnost, plus, naravno, nove tehnologije koje
nude i nove multimedijalne sadržaje poput sve popularnijih podcasta i vizualnog radija. Nije mu čak naštetila ni pandemija, štoviše – dogodilo se suprotno.
– Unatoč nepovoljnim predviđanjima, radio je uspio teško razdoblje okrenuti u svoju i društvenu korist. U vrijeme covida, zatvaranja i realno manjeg korištenja
automobila očekivalo se da će doći do pada slušanosti jer su ljudi dosta vezani uz radio u automobilu. Međutim, dogodilo se sljedeće – ljudi su se uz konzumiranje
drugih medija još više okrenuli radiju. Uz pravodobne i provjerene informacije, ali i glazbu nametnuo se kao medij optimizma i svojevrsna moralna utjeha
bez opterećivanja svojih slušatelja senzacionalizmom – ističe Đurić.
Skupi prijemnici
U vezi sa signalom, kod nas su, naravno, najveća prepreka financije.
– Da bi postala primjenjiva, tehnologiju moraju akceptirati ljudi. DAB prijemnici i dalje su za prosječnu osobu relativno skupi. Zbog toga je realno da
će malo ljudi koji već mogu slušati radio putem FM-a uložiti poveći iznos novca kako bi kupili još jedan prijamnik na kojem će slušati jednaki program.
Postoje razna iskustva u Europi. Primjerice, Grčka, koja preskače DAB i svoj razvoj vidi u 5G tehnologiji, ili Finska, koja je još prije nekoliko godina
uvela DAB, sada razmišlja o vraćanju FM-a i razvija 5G, pa sve do Švicarske koja je u potpunosti prešla na DAB+ – napominje Đurić.
Što se tiče trenutačnih problema u hrvatskom komercijalnom radijskom prostoru, glavni direktor HRF-a, udruge osnovane 2018. koja okuplja radijske i medijske
stručnjake, kaže kako su jednaki kao i kod ostalih medija.
– U nekoj želji da se sve definira, preregulirali smo sve okvire poslovanja komercijalnih medija. Upravo je to ključno područje djelovanja kako Hrvatskog
radijskog foruma unutar Hrvatske tako i AER-a unutar Europe, da se u razgovorima sa svim lokalnim i europskim institucijama, od resornih ministarstava
pa sve do Europskog parlamenta i Komisije, izborimo za deregulaciju kompletne medijske scene. Pri deregulaciji ne mislim na potpuno ukidanje pravila, nego
na olakšavanje regulatornih normi poslovanja i proizvodnje sadržaja. Uvjeren sam kako bi to rezultiralo još raznovrsnijim i kvalitetnijim programom. U
želji da se zaštite potrošači i svi ostali dionici, volimo pretjerati pa sama zabrana na kraju postane sama sebi svrha. Upravo će ključna riječ koja će
me voditi kroz mandat u AER-u biti deregulacija, želja da se smanji broj propisa i definira jasan zakonski okvir te da onda samo tržište regulira sve ono
što se sada pokušava regulirati zakonima – kaže Đurić.
Za kraj ostavljamo pitanje kako to da je karijeru, nakon što je bio prvi glasnogovornik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i potom sve do listopada
2018. njezin savjetnik za nove medije i društvene mreže, odlučio nastaviti u radijskom sektoru.
– Radio mi je uvijek bio drag, a onda se poklopilo nekoliko stvari, kao i rođenje moje starije kćeri Lene koja je rođena upravo na Svjetski dan radija.
Bio mi je to dodatni znak da je to svijet u kojem želim nastaviti svoju profesionalnu karijeru.